Hrvatski božićni običaji neizostavan su dio hrvatskih tradicija. Popraćeni epidemijom nismo bili u mogućnosti obilježiti Božić na tradicionalan način kao što smo činili prethodnih godina, ali zato nam je prilika za time ponovno pokucala na vrata ove godine! Uz slavlje Božića razvili su se brojni običaji poput kićenja božićnog drvca na Badnjak, odlaska na misu polnoćku, pjevanja božićnih pjesama i darivanja. Prije Božića, vrijeme je priprave, koje traje oko mjesec dana, od početka došašća. Posebno se obilježavaju dani svete Barbare, svetog Nikole, svete Lucije i svetog Tome. Božićna pšenica sije se na svetu Barbaru, a najkasnije na svetu Luciju. Djeca se posebno raduju svetom Nikoli koji stavlja poklone u čiste čizmice, a zločesta djeca dobivaju šibu od Krampusa. U nekim krajevima postoje običaji djetinjci, materice i očići koji se događaju u tri tjedna do Božića. Brojni običaji za cilj imaju želju za blagostanjem, dobrim urodom, napretkom i dobrim zdravljem. Badnjak je bogat raznim običajima poput unošenja slame u kuću, svečanog uređenja blagdanskog stola, pripreme božićne hrane i odlaska na misu polnoćku. 
Božić je dan kada se s puno radosti, nade i žara u svečanom i veselom raspoloženju slavi Isusovo rođenje. Proslavljamo ga u krugu obitelji, a sljedeći dan, na dan svetog Stjepana prvomučenika, posjećuju se rođaci, prijatelji i susjedi i s njima svečano proslavljamo uz bogatu trpezu. Na svetog Ivana narednog dana blagoslivljalo bi se vino, a slama bi se iznosila iz doma i postavljala na voćke da bi bolje rodile naredne godine. Na dan Nevine dječice čest je običaj tzv. šibanja kada bi se ljudi lagano udarali vrhovima šiba obilježavajući bol ubijene dječice. Djeca su se blagoslivljala na misama. Na Novu godinu međusobno bi se čestitalo, ali bi ugođaj bio manje intiman za razliku od božićnog. Završetkom dvanaestodnevnice od Božića slijedi blagdan Sveta tri kralja ili Bogojavljenja. Na taj se dan spominjemo triju mudraca, koji su darivali Isusa zlatom, tamjanom i smirnom, te odlaskom na misu. Blagoslivljaju se kuće za narednu godinu, a blagoslovljenom su se vodom blagoslivljali i vrtovi te buduće ljetine. Često su božićne pjesme pjevali tzv. zvjezdari odjeveni u tri kralja noseći zvijezdu. Blagdansko vrijeme završava se blagdanom krštenja Gospodinovog te na taj dan raskićujemo božićna drvca i kuće. Za očuvanje hrvatskih božićnih običaja od zaborava najviše se zalagao Antun Radić, utemeljitelj hrvatske etnografije.
Pripremio: Ivan Kuzmić, 2-a